Najviša željeznica na svijetu: Qinghai - Tibet

završni rad

• Naslov (engleski): Highest railway line in the world: Qinghai - Tibet
• Autor: Nicol Banovac
• Mentor: Ivo Haladin (mentor)
• Član povjerenstva: Ivo Haladin (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Saša Ahac (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Vesna Dragčević (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Građevinski fakultet; (Zavod za prometnice); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-09-03, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: TEHNIČKE ZNANOSTI; Građevinarstvo

Sažetak

Željeznica Qinghai-Tibet koja spaja najvažnije gradove Narodne Republike Kine, proteže se na 1956 kilometara od grada Xininga do Lhase (autonomna regija Tibet). Izgrađena je na najvišoj visoravni na svijetu, Tibetu, što podrazumijeva svladavanje velikih nadmorskih visina čemu kao posljedica slijedi smanjen udio kisika, vrlo niske temperature, problem s visinskom bolesti, nesnosni radni uvjeti s jakim vjetrovima i snijegom koji ledi sve pred sobom. Kineski inženjeri najviše su se posvetili permafrostu čiji problemi se očituju u više aspekata. Gradnjom na njemu narušava se njegovo stanje te globalnim zatopljenjem postoji sve veća opasnost od sužavanja njegova sloja i područja rasprostiranja. Inženjeri su pronašli šest načina očuvanja. Neki od načina su termosifoni, suhi mostovi, ventilacijske cijevi, paneli, itd. Mjerenjem i praćenjem pomaka tla otkrivene su neke pukotine, deformacije i slijeganja koja su odmah sanirana. Potresna područja su izbjegavana kod trasiranja, a problem svladavanja planinskih masiva su riješena gradnjom mostova i tunela. Kod tunelogradnje dolazi do zagrijavanja svoda i topljenja leda iznad tunela. Posljednji problem su visinske razlike riješene gradnjom mostova što pozitivno utječe i na migraciju životinja. Izgradnjom željeznice vodilo se računa o zaštiti ugroženih životinja i njihovih staništa te ekosustava. Zbrinut je i građevinski otpad odmah pri izgradnji čime je prozvana "zelena željeznica". Uz izgradnju specifična je i zbog opreme kojom su putnici osigurani od nedostatka kisika i ultraljubičastog zračenja. Dva sistema opskrbe kisikom održavaju njegov konstantan udio i sprječavaju se simptomi visinske bolesti. U najnovije vrijeme izgrađene su nove dionice i renovirane stare, osim obnove donjeg ustroja, stari vlakovi zamijenjeni su bržima i mogu postići brzine i do 160km/h što je pravi inženjerski pothvat za to podneblje. Nastankom željeznice jačaju se vez NRK i tibetanske autonomije, te uvelike su smanjene gospodarske razlike. Otkrivena su nalazišta sirovina, troškovi isporuke dobara su jeftiniji, a turizam je u razvitku.

• Ključne riječi: termafrost; temperature; planinski masivi; kisik; ekosustav; brzi vlakovi; gospodarske razlike
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:237:818189
• Studijski program: Naziv: Građevinarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka građevinarstva (univ. bacc. ing. aedif.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-10-04 12:57:48